Travnjaci, livade i rudine

Unutar Nacionalnog parka Risnjak male su površine travnjaka. Od njih najveće površine zauzimaju planinske rudine na vršnim dijelovima Risnjaka, Snježnika i Guslice, dok su travnjaci brdskog pojasa rijetki i utisnuti unutar šuma.

  • Rudine uskolisne šašike i oštrog šaša (As. Seslerio tenuifoliae-Caricetum firmae)
  • Planinske rudine vazdazelenog šaša i uskolisne šašike (As. Carici sempervirenti-Seslerietum tenuifoliae)
  • Planinske rudine kitajbelovog šaša i alpske sunčanice (As. Carici kitaibelianae-Helianthemetum alpestris)

Sve tri zajednice planinskih rudina naseljavaju najizloženije dijelove vrhova, gdje zbog jakog vjetra zimi često nema snijega. U tom su slučaju biljke izložene velikim klimatskim krajnostima: niskoj temperaturi i fiziološkoj suši uslijed trajno zamrznute podloge. Stoga te zajednice grade otporne niske višegodišnje vrste (Sesleria tenuifolia, Carex kitaibeliana, Carex firma, Helianthemum alpestre, Aster alpinus, Edraianthus graminifolius). Jednogodišnjih vrsta (terofita) tu nema jer je vegetacijska sezona prekratka za njihov potpuni razvitak. S druge strane neke od višegodišnjih biljaka su i viviparne (Polygonum viviparum) koje se razmnožavaju vegetativno.

  • Rudine oštre vlasulje (As. Festucetum bosniacae)
  • Travnjaci dugodlake smilice i ljubičaste vlasulje (As. Koelerio-Festucetum amethystinae)

Obje ove zajednice nalaze se na zaklonjenijim položajima unutar pojasa klekovine bora i vjerojatno su nastale antropogenom djelatnošću, napasanjem i košnjom. Ta je djelatnost posljednjih desetljeća prestala pa se može očekivati postupna degradacija tih travnjaka i pretvaranje u planinske vrištine s klečicom (Juniperus nana), a i u klekovinu planinskog bora.

  • Travnjak uspravnog ovsika i srednjeg trpuca (As. Bromo-Plantaginetum), predstavlja vrlo slikovitu livadu košanicu s mnoštvom cvatućih biljaka. U sastavu najvažnije su Bromus erectus, Plantago media, Anthyllis vulneraria, Trifolium montanum, Hippocrepis comosa, Salvia pratensis, Buphthalmum salicifolium, Lilium bulbiferum. Kose se jedanput godišnje.
  • Travnjak trave tvrdače (As. Arnico-Nardetum), zauzima male površine u Nacionalnom parkua razvija se povrh kisele, isprane podloge.  Najljepšim sastojinama izgled daje moravka Arnica montana svojim žutim glavicama, a uz nju tu su: Nardus stricta, Danthonia decumbens, Potentilla erecta i dr.
  • Livada crvene vlasulje i obične rosulje (As. Festuco-Agrostietum) također se nalazi mjestimično na kiselom, dubokom tlu.
  • Livada ovsenice pahovke (As. Arrhenatheretum elatioris) rijetka je na ovom području. Izgled joj daje visoka trava ovsenica pahovka (Arrhenatherum elatius), a uz nju dolaze Knautia arvensis, Pastinaca sativa, Trifolium pratense i drTo je najbolja livada košanica koja nastaje gnojenjem livada Bromo-Plantaginetum i Alchemillo-Trisetetum, no kako u Nacionalnom parku ima vrlo malo stanovnika i nema potrebe za kvalitetnom krmom, površine se ne gnoje i ne omogućuju se dvije do tri košnje godišnje, što je značajka livade ovsenice pahovke.
  • Livada vrkuta i žućkaste zobike (As. Alchemillo-Trisetetum) također je jedna od kvalitetnijih košanica te se uredno kosi jedanput godišnje. U njoj prevladavaju vrkute (Alchemilla spp.) te trava Trisetum flavescens.

Travnjaci nisu u dobrom stanju zbog nedostatka domaćih životinja koje pasu na području Nacionalnog parka te izostanka košnje. Jedan od vidljivih utjecaja je stalan razvoj prirodne potencijalne vegetacije ovog područja (šuma), te stalan gubitak bogatstva biljnih vrsta i s njima povezane faune. Ovi su travnjaci važna staništa za nekoliko životinjskih skupina poput leptira, ptica iz porodice vrapčarki i kopitara. Najznačajnije lokacije su Leska, Lazac, Šegine, područje uz Hrvatsko, Btov laz i vlažne livade uz rijeku Kupu. Travnjaci su također važan dio raznolikosti krajobraza i preduvjet dalekih vidika, što je vrlo važno za posjetitelje Nacionalnog parka.

TOP